Knjiga „Crnogorski front” mladog italijanskog istoričara Federika Godija, u Italiji objavljena početkom februara, kako se čulo na promociji u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović”, iznijela je na svjetlost dana pojedinosti o pravoj prirodi italijanske okupacije Crne Gore od 1941. do 1943. godine. O studiji nastaloj na osnovu Godijeve doktorske disertacije u podgoričkoj biblioteci, na njenom prvom predstavljanju van Italije, govorili su prof. dr Vesna Kilibarda, istoričari dr Slavko Burzanović i dr Ivan Laković. Publici se obratio i autor. Knjiga „Crnogorski front“ (Fronte Montenegro) mladom italijanskom istoričaru donijela je u domovini nagradu „Nikola Galerano” koje se dodjeljuje za istorografsko djelo iz oblasti savremene istoriografije.
Knjiga je rezultat petogodišnjeg istraživanja arhiva i literature, a kako ističe Kilibadra, popunila je praznine koje se u italijanskoj istorografiji na temu okupacije naše zemlje i Balkana bile vidne, i u kojoj je „Crna Gora, iz različitih razloga, imala status zaboravljenog fronta“. Knjiga se bavi italijanskom vojnom okupacijom Crne Gore u kontekstu uspostavljanja fašističkog poretka na Mediteranu, temom kojoj se tek od nedavno u italijanskoj istoriografiji posvećuje puna i dužna pažnja, kaže Kilibarda.
- Okupacija Crne Gore u tom kontekstu, kako nam sugeriše Godi, uopšte nije bila marginalna, nije bila samo ratna slučajnost, već cilj dugoročnog projekta italijanskog imperijalizma koji je nastojao da u Crnoj Gori postavljajući na nove osnove njenu administraciju, ekonomiju, valutu, društveni i kulturni razvoj uopšte, a pritom koristeći stroge represivne mjere, zasnuje novi vrijednosni poredak koji i na našem mikro prostoru odlično ilustruje hegemonističke ciljeve italijanskog fašizma – kazala je, između ostalog, Kilibarda.
Mladi autor je koristiće do sada nepoznate izvore, posebno u Rimu kompletno sačuvan arhiv italijanskog Vojnog suda na Cetinju, napise u štampi, rijetke filmske snimke, memoare raznih ličnosti, uspio da dozna i prikaže kako je okupacija fašističke Italija uticala na lokalno stanovništvo. Pritom, Godi nije umanjivao zločine koje su vojne formacije okupatora učinile na tlu naše zemlje, koje italijanska istoriografija često omalovažava i tumačila kao puki odgovor na partizanske akcije. On je pokazao da je zapravo to bila dobro razrađena okupaciona taktika koju je fašistička Italija osmislila da bi ostvarila svoje imperijalističke namjere na Mediteranu.
Kako je naglasio dr Burzanović već na prvo pregledanje ove knjige pada u oči njena odlična arhivska utemeljenost. Nema nijednog poznatog dokumenta koji Godi nije iskoristio, a tokom svog petogodišnjeg istraživanja od Crne Gore, Beograda, do Italije, pronašao je mnogo dosad nepoznatih dokumenata koji bacaju novo svjetlo na fašističku okupaciju Balkana, istakao je naš istoričar. Godi je otkrio na osnovu mnogih dokumenata da je udarna pesnica fašizma na tlu Crne Gore bila u rukama vojske, a da je okupaciona civilna vlast svojim navodnim podizanjem privredne infrastrukture samo željela da iscrpi što više prirodnog bogatstva iz Crne Gore. Dokumenti koje je otkrio Godi govore da je takva politika izazivala negodovanje i otpor našeg naroda. Godi ukazuje da su svi okupatorski zvaničnici imali veliko kolonijalno iskustvo i da je samo ta činjenica otkriva da je priroda italijanske okupacije Crne Gore bila kolonijalističkog karaktera, naglasio je Burzanović.
Najznačajniji kvalitet ove studije evidentna je želja da se dođe do novih saznanja i podataka, kazao dr Laković. Pokušavajući da uđe u strukturu italijanskih okupacionih snaga Godi je dao sliku fašističke okupacije ne samo Crne Gore, nego i Dalmacije, Grčke i Albanije.
Knjiga „Crnogorski front” pojaviće se početkom 2017. i na našem jeziku u izdanju Matice crnogorske.
S.Ć.

Osvijetlio zaboravljeno vrijeme

- U mojoj zemlji okupacija Crne Gore je zaboravljeno vrijeme, ali se kod vas još pamti. Ova knjiga je mali doprinos kritičkoj kulturi moje zemlje. Poslednjih 15 godina u Italiji postoji veliko interesovanje za fašističku okupaciju Evrope. To me je podstaklo da da se bavim ovom temom. Bio je to veliki izazov, a oni mi se dopadaju. Nisam se pokajao što sam joj posvetio proteklih pet godina – kazao je Godi, asistent na Univerzitetu u Đenovi.